Tokom oktobra 2016. godine u okviru projekta „Podrinje u poznom srednjem veku“ (rukovodilac dr Emina Zečević), ekipa Narodnog muzeja u Beogradu obavila je sondažna arheološka iskopavanja lokaliteta Kuline na razmeđi sela Višesave i Crvice. Ovo je četvrta kampanja arheoloških radova na teritoriji Bajine Bašte, realizovanih u okviru ovog projekta Narodnog muzeja u Beogradu. Do sada su iskopavanja manjeg obima izvedena na lokacijama tri poznosrednjovekovne nekropole sa mramorima (Mramorje u Perućcu 2010, Pod mramorjem u Dobrotinu 2014. i Mramorje u Svojdrugu 2015.).
KULINA predstavlja jedan od niza mikrotoponima (Crvena stena-Šanac/Tepsija-Kulina-Šarampov-Kik) na vrhu sedlastog grebena koje se proteže približno po pravcu zapad – istok, na severnoj granici sela Višesave prema Gornjoj Crvici, sa zapadne strane omeđenim savremenim putem Bajina Bašta – Rogačica i rekom Drinom. Iskopavanja na Kulini su izvedena u sklopu ovogodišnje kampanje kojom se započelo sa sistematskim rekognosciranjem teritorije opštine Bajina Bašta, a u cilju utvrđivanja stratigrafije nalazišta. Naime, u starijoj literaturi se nalazi pomen grada Višesava koji se vezuje za ovu lokaciju, ali bez uočenih materijalnih ostataka zidova ili objekata. Položaj i naziv lokaliteta ukazivali su najpre na ostatke utvrđenja, što je i potvrđeno obilaskom lokaliteta pre početka iskopavanja kada su u konfiguraciji terena uočene moguće trase bedema i objekata unutar njih. Izvanredan položaj lokaliteta potvrđen je i činjenicom da su potesi Šarampov, Kulina i Kik daleke 1910. godine obilaženi od strane komisije vojske Kraljevine Srbije, u sklopu priprema za odbranu od očekivanog austougarskog napada u graničnom području. Sasvim je izvesno da je utvrđivanjem položaja srpskih jedinica u toku 1914/15. godine, kao i odnošenjem i korišćenjem kamena iz ruševine i sa vidljivih zidova objekata, lokalitet pretrpeo određenu devastaciju. Do sada Kulina nije arheološki istraživana.
Otkrićem zidova i ulomaka grnčarije u pet manjih sondi u vidu rovova, postavljenim na tri pozicije, potvrđeno je da se ovde nalaze ostaci manjeg utvrđenja ranovizantijskog doba, koje se okvirno može datovati u 6. stoleće. Gornji plato utvrđenja izduženog ovalnog oblika, dimenzija oko 70h20m, bio je opasan zidom građenim od lomljenog kamena i krečnog maltera, širine 90 cm, sudeći po otkrivenom delu severnog bedema. Na najvišoj koti, u istočnom delu, imao je kulu, od koje su otkriveni delovi masivnih zidova, duboko ukopanih temelja (u odnosu na sadašnji nivo terena temelji počinju na 2m dubine. Prema konfiguraciji terena može se pretpostaviti postojanje bedema donjeg platoa utvrđenja sa zapadne strane, što je moguće potvrditi tek arheološkim iskopavanjima. Na potesu Šanac/Tepsija, na nižoj koti od kule, oko 250m zapadno od nje, delimično su otkriveni plitko pod površinom terena zidovi i temelji po svoj prilici manje crkve, građeni na isti način kao i zidovi utvrđenja, a uz spoljnu liniju severnog zida objekta otkrivena je i lobanja pokojnika iz groba koji ovom prilikom nije istražen, jer skelet zalazi u profil sonde.
S obzirom na blizinu Bajine Bašte i položaj, Kulina sa ostacima utvrđenja i crkve može postati veoma posećeno izletište, sa vidikovcem na najvišoj koti („kula“). Da bi se stekli uslovi da ovaj lokalitet postane važna destinacija u turističkoj ponudi grada i Nacionalnog parka Tara, nužan je nastavak arheoloških iskopavanja.
Arheološka iskopavanja na lokalitetu Kulina su finansirana sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. Podršku i pomoć ovom projektu pružili su predstavnici lokalne samouprave, JP Nacionalni park Tara i udruženja „Crvena stena“. Veliku zahvalnost dugujemo vlasnicima parcela na kojima su radovi izvedeni, porodici Lukić iz Gornje Crvice i JP Nacionalni park Tara.
dr E. Zečević