Na otvaranju programa Snežana Nešković Simić, direktorka Centra za kulturu ‘’Vuk Karadžić’’, zahvalila se u ime te ustanove, domaćina saborovanja, što imaju priliku da na početku Vukovog sabora predstave Muzej ćirilice. Izložbu pod nazivom „Nacionalni Muzej ćirilice u prestonici ćirilice“ otvorio je predsednik opštine Bajina Bašta Milenko Ordagić koji je rekao da ga raduje što su baš na Međunarodni dan pismenosti u Loznici da predstave Muzej ćirilice ali i druge aktivnosti na zaštiti i negovanju ćirilice koje se organizuju u ovoj opštini.
-Na izložbi možete videti do koje faze smo stigli, šta je sve urađeno i za sve ovo želimo da izrazimo zahvalnost Ministarstvu kulture i ministru Nikoli Selakoviću na velikoj podršci. Treću fazu projekta koja podrazumeva izradu stalne postavke planiramo da realizujemo do kraja godine, tako da je realno da do kraja ove, ili početkom sledeće godine Muzej i zaživi – rekao je on.
Prema rečima profesora dr Aleksandra Milanovića, v.d. direktora Muzeja ćirilice, ta ustanova slavi sve velike stvaraoce i reformatore srpske ćilirice, Svetog Savu, Konstantina Filozofa, Gavrila Stefanovića Venclovića, Dositeja Obradovića, Savu Mrkalja, Luku Milovanova Georgijević, Vuka Karadžića i druge.
– Istorija srpske ćirilice u svom razvojnom luku od njenog nastanka do danas na specifičan način oslikava i istoriju srpskog naroda. Poruku da je od 21. veka ćirilica u muzeju ne treba shvatiti simobilički pogrešno, postoji Muzej savremene umetnosti pa niko ne pomišlja da tvrdi kako je ona na izdisaju čim joj je došlo vreme za muzej. Naprotiv, Muzej ćirilice prenosiće znanje o srpskom pismu, ukazivati na značaj ćirilice i pokušavati da jača našu ljubav prema njoj i naš ponos, naročito kod mlađih generacija. Kada uz Muzej u bliskoj budućnosti uzdignemo i Dom ćirilice sa moćnom bazom podataka i bibliotekom, nadam se da ćemo moći da kažemo kako smo u brizi za nacionalno pismo isprednjačili u odnosu na druge slovenske narode – kazao je profesor Milanović koji je i predsednik nacionalnog Saveta za srpski jezik.
Siniša Spasojević, pomoćnik predsednika opštine i v.d. predsednika Upravnog odbora Muzeja ćirilice, podsetio je da je Bajina Bašta prva usvojila Deklaraciju o zaštiti i negovanju ćirilice, a da je Muzej ćirilice kruna svih aktivnosti opštine na zaštiti i negovanju našeg pisma.
– Bajina Bašta ima nekoliko manifestacija koje slave naše pismo, Park ćirilice u centru grada, a Muzej ćirilice je osnovan uz veliku pomoć države, odnosno Ministarstva kulture. Kroz konkurs „Gradovi u fokusu’’ u tri faze projekta više od 70 miliona dinara opredeljeno je za rekonstrukciju stare škole u Rači, u blizini istoimenog srednjovekovnog manastira. Do kraja godine očekujemo da imamo stalnu postavku koja će promovisati naše pismo, biti posvećena istoriji ćirilice, i da već početkom sledeće godine primimo prve posetioce. Da sve nas podseti da svaki dan, u svakoj prilici, za srpski jezik treba koristiti isključivo ćirilicu. To je naša poruka iz Bajine Bašte, koja sa ponosom nosi naziv prestonice ćirilice – rekao je on.
Izložbu o Muzeju ćirilice u Vukovom domu kulture posetio je ministar kulture Nikola Selaković koji je zajedno sa gradonačelnicom Loznice Draganom Lukić i predstavnicima Muzeja ćirilice i Opštine Bajina Bašta u dužem razgovoru izneo planove i aktivnostina zaštiti i negovanju ćirilice koje treba da se realizuju kroz rad Muzeja ćirilice.
Ministar kulture je posle obilaska izložbe otvorio 92. Vukov sabor i u besedi istakao da ako ćirilicu ne zaštitimo mi, to umesto nas neće učiniti niko drugi i ovom prilikom najavio i nove mere za zaštitu ćirilice. Neke od tih mera su podsticaji za izdavače koji objavljuju na ćirilici, bolja poreska politika za upotrebu ovog pisma na državnom, odnosno takse na lokalnom nivou, te njegova veća zastupljenost u medijima sa nacionalnom frekvencijom.
U saborskoj besedi ministar kulture je naglasio da je u Bajinoj Bašti ove godine na Dan slovenske pismenosti, Svetih Ćirila i Metodija osnovan Muzej ćirilice, hram našeg pisma, ne samo da čuva ćirilicu kao istorijsku starinu, već da je neguje kao našu današnjicu, da je unapređuje i promoviše kao našu budućnost.