Organizacioni odbor „Ćirilične baštine“ jednoglasno je usvojio predlog da se ove godine nagrada „Ćirilična darovnica“ dodeli akademiku Tešiću za višedecenijsko angažovanje na zaštiti, očuvanju i promociji ćirilice i negovanju srpskog jezika i pisma.
Kao jedinstvenom umetniku srpskog poetskog izraza i velikom tvorcu u njemu, gde je na tragu naših najvećih pesnika od srednjeg veka do danas, akademiku Milosavu Tešiću za svaku nagradu dovoljna bi bila zadužbina koju je podigao na prostorima pesničke leksike, sintakse i versifikacije. Delimično menjajući poetiku i stilske dominante u sopstvenom pesničkom izrazu od početnih zbirki Kupinovo (1987) i Ključ od kuće (1991) do danas, Tešić je obogatio rezervoare pesničke leksike, sintakse i metra i jezički snažno uticao na mlađe pesničke generacije.
I do sada je više puta istaknuto da je Tešić jedini među srpskim pesnicima koji se ostvario stvarajući i u jeziku, ali i o jeziku, i to kao lingvista u domenu srbistike, pre svega dijalektolog i leksikograf, ali i kao esejist. Izvrsno poznavanje narodnih govora i njihovih različitih terminoloških sistema demonstrirao je uzornom dijalektološkom monografijom „Govor Lještanskog“ (1977), a višedecenijska posvećenost leksici srpskog jezika dovela ga je u Institutu za srpski jezik SANU do pozicije urednika Rečnika SANU, člana njegovog Uređivačkog odbora i predsednika Odbora za izradu Rečnika SANU, ali i do članstva u redakciji Matičinog časopisa „Jezik danas“.
Veliki odjek u kulturnoj javnosti imalo je i Tešićevo jasno artikulisano angažovanje na zaštiti srpske ćirilice u javnim nastupima i tekstovima.
Milosav Tešić je rođen u selu Lještansko kod Bajine Bašte 15. novembra 1947. godine. Diplomirao je i magistrirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Predsednik je Odbora za izradu Rečnika SANU, predsednik Zadužbine Branka Ćopića, predsednik Saveta Biblioteke SANU, član Akademijskog Odbora za proučavanje flore i vegetacije Srbije. Član je i potpredsednik Upravnog odbora Srpske književne zadruge, član Udruženje književnika Srbije i Srpskog književnog društva, član redakcije časopisa „Jezik danas“ i „Poetika“.
Milosav Tešić je pažnju kritičke javnosti na sebe je skrenuo već svojom prvom zbirkom Kupinovo (1986), a učvrstio ju je potonjim pesničkim knjigama: Ključ od kuće (1991), Blago božije (1993), Prelest severa; Krug račanski, Dunavom (1996), kao i lirskim spevom Sedmica (1999). O saglasnosti u vezi sa statusom poezije Milosava Tešića u tadašnjoj kritici svedoče afirmativne kritike o njegovim zbirkama i mnoštvo nagrada kojima je ovenčan.
U svojoj prvoj knjizi Tešić poetski aktivira stvarna i simbolička značenja srpskih toponima, u drugoj silazi u lično i kolektivno iskustvo da bi poetski dočarao svet svog detinjstva i skrajnute elemente srpske kulture, a u Prelesti severa, svojevrsnom romanu u stihovima, opevao je Veliku seobu i prelom u kulturi srpskog naroda na prelazu 17. i 18. veka, dok u je Sedmici opevao stvaranje sveta.
Tešić u srpsku poeziju vraća i revitalizira stare poetske oblike srpsko-vizantijskog pevanja – kanonske pesme, kondak, stihiru, svetilan, te rondo, rondel i glosu iz umetničke lirike. Kao vrhunski versifikator, obnovitelj je jampske stope u srpskoj poeziji i donosilac velikog i raznovrsnog leksičkog blaga.
Tešićeve pesničke knjige nagrađene su prestižnim književnim nagradama: „Miloš Crnjanski“; Nagrada lista Borba za knjigu godine u 1991 godini; Zmajeva nagrada Matice srpske; „Branko Miljković“; „Šušnjar 2001“; Nagrada lista Borba za najbolju pesničku knjigu u 1993. godini; „Račanska povelja“; Nagrada lista Borba za knjigu godine u 1995. godini; „Stanislav Vinaver“; „Jakov Ignjatović“; „Branko Ćopić“; Žička hrisovulja; Disova nagrada; „Desanka Maksimović“; „Nek teku reke“; Prosvetina nagrada; Pero Despota Stefana Lazarevića; Nagrada Prosvetinog sajma knjiga; Nolitova nagrada; Nagrada Nj. K. V. Knez Pavle Karađorđević; „Jovan Dučić“; „Meša Selimović“; „Jefimijin vez“; Zlatni krst Kneza Lazara; „Skender Kulenović“; „Zaplanjski Odfej“ (dva puta: za pesmu „Grom o Svetom Savi“ i za pesmu „Plava grobnica – Vido“); „Zmaj Ognjeni Vuk“; „Biblios“; Bazjaška povelja; Vidovdanska povelja; Petrovdanski venac; Nagrada Grada Beograda; „Đorđe Jovanović“; „Rade Drainac“; Nagrada „Izviiskra Njegoševa…
„Ćirilična darovnica“ je najznačajnija nagrada u okviru manifestacije „Ćirilična baština“. Ona se dodeljuje samo jednom dobitniku godišnje i predstavlja nacionalnu nagradu za izuzetan doprinos i naročite zasluge u očuvanju i promociji ćirilice i negovanju srpskog jezika i pisma.
„Ćirilična darovnica“ će akademiku Milosavu Tešiću biti uručena u petak, 23. maja u Muzeju ćirilice u Rači. Prilikom dodele „Ćirilične darovnice“ uvažani akademik, čije su brojne pesme posvećene slavnim račanskim kaluđerima, održaće svoje pesničko veče. Pesnik koji u zbirci „Krug račanski, Dunavom“ prikazuje račansko monaštvo koje se u Velikoj seobi odselilo ali neguje duhovni kontinuitet sa tradicijom pravoslavnog srednjovekovlja i radi na očuvanju jezika i nacionalnog bića svoje stihove će kazivati u Muzeju ćirilice koji temelj svog postojanja ima baš u radu izuzetnih kaluđera Račana.