Obeležena 108. godišnjica oslobođenja Bajine Bašte u Prvom svetskom ratu

U porti Crkve Svetog proroka Ilije u suotu je svečano obeležena 108. godišnjica oslobođenja Bajine Bašte i prostora nekadašnjeg Račanskog sreza od austrougarske okupacione vlasti. Trideset prvi oktobar 1918. godine jedan je od značajnih datuma u istoriji ovog kraja, jer je označio završetak višegodišnjeg stradanja i ratnih razaranja za njegove stanovnike.

Svečanost su organizovali Opština Bajina Bašta i Crkvena opština Bajina Bašta. Nakon pomena junacima iz Prvog svetskog rata, koji su služili sveštenici Crkvene opštine, delegacija Opštine Bajina Bašta položila je venac na grob Eveline Haverfild, velike škotske humanitarke i dobrotvorke koja je svoj život posvetila pomaganju srpskom narodu.

Program je nastavljen u parohijskom domu Crkve Svetog proroka Ilije, gde je profesor istorije Marko Kovačević održao predavanje posvećeno životu i humanitarnoj misiji, britanske dobrotvorke, koja je svojom plemenitošću i nesebičnom pomoći srpskom narodu ostavila dubok i trajan trag u ovom kraju.

Profesor Kovačević govorio je i o istorijskim okolnostima i značaju oslobođenja Račanskog kraja, kao i o razmerama stradanja njegovog stanovništva tokom Velikog rata. Njegovo obraćanje povodom 108. godišnjice oslobođenja Bajine Bašte prenosimo u celosti:

 

Dragi naši sugrađani,

Sabrali smo se danas ispred ovog spomenika, u ovaj subotnji dan, kako bismo odali pomen našim precima koji su žrtvovali svoje živote u borbi za slobodu i opstanak naše države i našeg naroda. Na današnji dan, 31. oktobra pre 108 godina, oslobođeni su prostori tadašnjeg Sreza račanskog od austro-ugarske okupacije. Za stanovnike našeg kraja to je bio završetak Velikog rata, najvećeg rata u Evropi do tada. Rat će se zvanično okončati 11 dana kasnije, 11. novembra, pa će taj dan Evropa i svet obeležavati kao Dan primirja ili Dan sećanja na veterane, a naša država je pre 15 godina ovaj praznik uvrstila u svoj kalendar praznika.

Praznici se i uspostavljaju kako bi jedan narod sačuvao sećanje na važne događaje iz svoje prošlosti, a pre svega na ljude koji su svojim delima i svojom žrtvom zaslužili da ne budu zaboravljeni. Neki mudri ljudi poodavno su rekli da postoje dve smrti – jedna fizička, kada se nečija duša premešta u Carstvo Nebesko, i druga, kada nečije delo i ime padaju u zaborav ljudi. Iako je ljudski zaborav uglavnom neminovan, iako istinska i strašna smrt nastupa samo onda kada čovek biva zaboravljen od svog Tvorca; nas to ne oslobađa obaveze da učinimo sve da sećanje na zaslužne pretke ne izbledi. Važno je da negujemo kulturu sećanja, posebno na ljude koji su se istakli u Prvom svetskom ratu, jer je to način da očuvamo nacionalni identitet u vreme opšte globalizacije. Narod koji ne sačuva svoje korene, nasleđene od predaka, neće imati svetlu budućnost.

Na prostoru naše opštine za sada postoje samo četiri mesta koja čuvaju sećanje na vojnike i žrtve stradale u Velikom ratu. Mi se sad nalazimo u porti crkve Svetog proroka Ilije, ispred nadgrobnog spomenika čuvenoj škotskoj humanitarki, Evelini Haverfild, i nedaleko od Spomen kapije izginulim ratnicima iz Prvog svetskog rata. Bronzane ploče za spomenik bile su kupljene 1940. godine sa namerom da se u centru varošice podigne dostojanstveno spomen obeležje, ali je početak Drugog svetskog rata sve to onemogućio. Ni posle rata ništa nije urađeno po tom pitanju, pa su ove ploče postavljene na kapiju Crkve 1958. godine. Ostala tri spomenika su spomen ploče sa imenima stradalih u manastiru Rači (1924) i selu Zaovine (1934) i spomen obeležje stradalim u Bačevcima (2016).

Ovo je prilika da se još jednom podsetimo razmera stradanja čovečanstva u Prvom svetskom ratu. Za nešto manje od 4 i po godine poginulo je oko 10 miliona, a ranjeno je dva puta više ljudi. Srbija je iz ovoga rata izašla potpuno razorena sa nikada prebrojanim gubicima koji se procenjuju na oko 1,2 miliona ljudi, što ako je tačno, predstavlja nešto više od 26% ukupnog stanovništva. Posebno je teško stradalo muško stanovništvo u najproduktivnijem dobu od 17 do 60 godina sa 55 % stradalih. Rat je iza sebe ostavio 114.000 invalida i 500.000 dece bez roditelja.

Stradalo se na bojištima Cera, Kolubare, Mojkovca, Kajmakčalana, ali i duž bespuća albanskih planina, u pitomim krajevima ostrva Krfa i Vida, kao i u logorima za ratne zarobljenike i internirane civile u Austrougarskoj monarhiji i Nemačkom carstvu. Zbog toga su naše žrtve rasejane širom znanih i neznanih grobova i spomen-kosturnicama širom Srbije, Albanije, Grčke, Tunisa, Austrije, Mađarske, Rumunije i Češke. Neka od tih grobalja su danas, s punim pravom, jako poznata kao što su Zejtilnik, Krf, Vido i Menzel Burgiba. Nažalost, neka groblja su potpuno zapostavljena, a kada ovo govorim mislim pre svega na Mauzolej i groblje Jindrihovice u Češkoj, gde je sahranjeno oko 7.100 srpskih ratnih zarobljenika i interniranih civila, stradalih od gladi, iscrpljenosti, hladnoće i epidemije pegavog tifusa.

I Srez račanski je jednako tako postradao. Na spiskovima poginulih i nestalih nalazi se oko 2.000 lica. Neprijatelj je koristio rat da privredno i ekonomski što više iscrpi stanovništvo. Oduzimana je pre svega hrana, ali i svi oni materijali koji su mogli biti upotrebljeni za ratne napore. Opisi Srbije 1918. godine zbog toga bili su zastrašujući.

Zato ne čudi što u Izveštaju o radu u Srbiji, Američkog društva za zaštitu srpske dece, doslovno piše: „Golema tuga. Svaka kuća u crno zavijena. Svaka je porodica dala najmanje jednog svog hranitelja, a bilo ih je i sa 5-6 žrtava. Svuda jad i čemer. Oko kuće sve prazno i pusto. Zjape prazne kuće, odaje, staje, vajati i kačare. Ni traga od pokretnog imetka. Ostalo je samo ono što neprijatelj nije mogao odneti i uništiti. Ostala je zemlja i posrnule kuće bez ijedne ograde dvorišta. Ni krava, ni volova, ni svinja, ni ovaca, ni pileži – ništa živo. Na mesto staje – zgarišta, na mesto tora korov, na mesto šume, šljivara i voćnjaka – crni panjevi, spomenici na tome groblju negda divnih brestova, bukava, hrastova, šljiva, jabuka, krušaka i drugog. Gola, bosa, izgladnela i ispijena čeljad, besvesno je dočekala svoje spasioce i nemoćna da pored groblja svog imetka i hranitelja iskaže ma i zračka radosti.” 

I na kraju, nešto da kažem i o oslobođenju našeg kraja 1918. godine. Srećom nije bilo velikih borbi, pa o tome nije ostalo obilje podataka u vojnim dokumentima. Naš kraj oslobodila je Timočka divizija iz sastava II srpske armije vojvode Stepe Stepanovića. U izveštaju divizije, na dan 31. oktobra 1918, zapisano je da su poslati izviđački delovi kombinovanog konjičkog diviziona u pravcu Rogačice, Bajine Bašte i Višegrada. Tom prilikom u Bajinu Baštu stigao je konjički vod, kome se 4. novembra pridružio 2. bataljon 14. puka. Proterivanju okupatora u bitnoj meri doprinelo je i lokalno stanovništo koje je srpsku vojsku pomagalo u hrani, obaveštajnim podacima, ali i aktivno – akcijama komitskih odreda, koji su bili prisutni na Tari još od kraja leta 1917. godine. Ono što se zna da je u ovom kraju dejstvovala komitska družina Zaharija Milekića, bivšeg igumana manastira Rače.

U planu je da se sledeće godine u Bajinoj Bašti obeleži 160 godina od rođenja Eveline Haverfild i da se na taj način sagradi još jedan spomenik zaslužnim građanima iz perioda Velikog rata. Ovaj spomenik ne bi bio isklesan od trošnog kamena, već izliven u sećanje naroda ovog kraja – da traje doveka.

 

Marko Kovačević

Najava obeležavanja godišnjice oslobođenja Bajine Bašte u Prvom svetskom ratu

U subotu, 31. oktobra 2026. godine, sa početkom u 12 časova, u porti crkve Svetog proroka Ilije u Bajinoj Bašti, biće obeležena godišnjica oslobođenja Bajine Bašte u Prvom svetskom ratu.

U organizaciji Opštine Bajina Bašta i Crkvene opštine Bajina Bašta, biće položeni venci na grob velike dobrotvorke Eveline Haverfild , nakon čega će biti služen parastos junacima koji su svoje živote položili za slobodu. Potom će u parohijskom domu biti održano predavanje na ovu temu. O ratnim stradanjima i okolnostima u kojima je Bajina Bašta dočekala oslobođenje govoriće profesor istorije Marko Kovačević.

Trideset prvi oktobar jedan je od značajnih datuma u istoriji Bajine Bašte, jer su na taj dan 1918. godine oslobođeni prostori nekadašnjeg Račanskog sreza od austrougarske okupacione vlasti. Za stanovnike ovog kraja taj događaj označio je kraj višegodišnjeg stradanja, neizvesnosti i teških ratnih godina, obeleženih velikim ljudskim gubicima, razaranjima i siromaštvom.

Obeležavanje ovog istorijskog događaja je prilika da se oda počast svima koji su podneli žrtvu za slobodu svog naroda i otadžbine, sačuva istorijsko nasleđe i mlađim generacijama prenese  svest o značaju istorije.

Pozivamo predstavnike institucija, udruženja, medije i građane da prisustvuju obeležavanju i zajedno odaju počast stradalima, čuvajući uspomenu na jedan od najznačajnijih datuma u istoriji naše opštine.

Završeni radovi na sanaciji i adaptaciji Službe za fizikalnu medicinu Doma zdravlja u Bajinoj Bašti

Opština Bajina Bašta je u prethodnom periodu realizovala niz značajnih investicija usmerenih na unapređenje infrastrukture i modernizaciju opreme Doma zdravlja, čime su znatno poboljšani uslovi za rad zaposlenih i pružanje zdravstvenih usluga pacijentima.

Iz budžeta opštine izdvojeno je više od 15 miliona dinara za potpunu rekonstrukciju krova i mokrih čvorova na objektu službe za fizikalnu medicinu kao i za izradu drenaže oko objekta. Dom zdravlja je u prethodnoj godini dobio novo sanitetsko vozilo vredno 6,5 miliona dinara, novu zubnu ordinaciju za decu, kao i dva nova aparata za službu fizikalne medicine. Realizovano je i krečenje zgrade Stacionara, nabavka nove informatičke opreme, servisiranje postojećih klima uređaja i nabavka tri nova.

Ulaganja su nastavljena i tokom 2026. godine. Za potrebe Doma zdravlja budžetom opštine opredeljeno 12,7 miliona dinara.  Deo tih  sredstava utrošen je za nabavku nove industrijske veš mašine, 2 nova EKG aparata,  tri nova inhalatora, četiri aparata za kiseonik i koncentrator za kiseonik. Pored toga, nabavljeno je pet novih klima uređaja, dok je servisirano čak 42 postojeća klima uređaja. Kupljen je deo nove informatičke opreme, a izvedeni su i molerski radovi na površini od 1700 kvadratnih metara.

Tokom letnjih meseci kompletirano je renoviranje Odeljenja za fizikalnu medicinu. Radovi su obuhvatili zamenu dotrajale drvene stolarije novim PVC prozorima i aluminijumskim ulaznim vratima, izradu novih terapijskih kabina sa kliznim vratima, kao i limarske, bravarske i betonske radove. Izgrađena je nadstrešnica iznad glavnog ulaza, a postojeće betonsko stepenište prošireno je i dograđeno. Objekat je dobio i novu fasadu, dok su unutrašnji zidovi okrečeni, čime je prostor u celini osvežen i funkcionalno unapređen.

Predsednik opštine Bajina Bašta, Milenko Ordagić, istakao je da ova investicija predstavlja nastavak sistematskog ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu. “Ovim je zaokružena još jedna faza obnove Doma zdravlja u Bajinoj Bašti. Prostor u kom se svakodnevno pružaju usluge fizikalne terapije i rehabilitacije pacijenata postao je funkcionalniji za svakodnevni rad i oporavak”, rekao je Ordagić i dodao da će se ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu nastaviti i u 2027.

Sastanak sa predstavnicima Privredne komore Zlatiborskog upravnog okruga o razvojnim potencijalima Bajine Bašte

U prostorijama Opštine Bajina Bašta održan je radni sastanak kojem su ispred lokalne samouprave prisustvovali pomoćnici predsednika opštine Bajina Bašta Siniša Spasojević i Ljubodrag Petrović i rukovodilac odeljenja za lokalni ekonomski razvoj, investicije i građevinske poslove Milica Dodić. Privrednu komoru Zlatiborskog upravnog okruga, predstavljale su Ana Lapčević v.d. direktor Privredne komore Zlatiborskog upravnog okruga, Svetlana Bjeličić predsednica Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Zlatiborskog upravnog okruga. Sastanku su prisustvovali i predstavnici kineske kompanije Power China, izabranog izvođača radova na projektu izgradnje tunela Dub-Dubci.

Jedna od centralnih tema sastanka bio je projekat izgradnje tunela, čija će realizacija doprineti boljoj saobraćajnoj povezanosti, lakšem protoku robe i ljudi, kao i stvaranju povoljnijih uslova za investicije i poslovanje, što je od izuzetnog uticaj na privredni razvoj ovoga kraja.

Razgovarano je i o mogućnostima proširenja industrijskih zona u opštini Bajina Bašta, unapređenju telekomunikacione infrastrukture i širenju optičke internet mreže, kao i o načinima pružanja veće podrške lokalnim privrednicima i njihovog boljeg informisanja o dostupnim programima, podsticajima i razvojnim mogućnostima.

Posebna pažnja posvećena je povezivanju obrazovanja i potreba privrede, kroz mogućnost uključivanja Tehničke škole u Bajinoj Bašti u sistem dualnog obrazovanja u okviru projekta „ELEVATE”. Regionalna privredna komora Zlatiborskog upravnog okruga aplicirala je za ovaj projekat u okviru Programa prekogranične saradnje Srbije i Bosne i Hercegovine, koji se sprovodi uz podršku Instrumenta za pretpristupnu pomoć Evropske unije (IPA III) za period 2021-2027. godine. Vodeći partner na projektu je Privredna komora Federacije Bosne i Hercegovine, a cilj projekta je unapređenje dobrosusedskih odnosa, jačanje integracije u Evropsku uniju i podsticanje socio-ekonomskog razvoja kroz zajedničke lokalne i regionalne inicijative.

Uključivanje Srednje škole u Bajinoj Bašti u aktivnosti projekta otvorilo bi mogućnost za jačanje saradnje obrazovnih ustanova i privrede, čime se stvaraju uslovi za sticanje praktičnih znanja i veština učenika i njihovu bolju pripremu za buduće zaposlenje, kao važan preduslov za ostanak mladih i dugoročno poboljšanje kvaliteta života građana Bajine Bašte.

Sagovornici su istakli značaj zajedničkog delovanja lokalne samouprave, privrednih institucija i obrazovnih ustanova u stvaranju uslova za održiv ekonomski razvoj. Dogovoreno je da u narednom periodu bude određeno lice u okviru Opštine Bajina Bašta koje će biti zaduženo za svakodnevnu komunikaciju i koordinaciju sa Privrednom komorom Zlatiborskog upravnog okruga, kako bi se unapredila međusobna saradnja, olakšala razmena informacija i obezbedilo efikasnije povezivanje lokalne samouprave sa privrednicima.

Bajina Bašta obeležila Međunarodni dan slepih

Članovi Udruženja slepih i slabovidih iz Bajine Bašte obeležili su 15. oktobar, Međunarodni dan slepih, poznat i kao Dan belog štapa, šetnjom gradskim ulicama, skrećući pažnju javnosti na značaj ravnopravnog učešća slepih i slabovidih osoba u društvu. Potom je u prostorijama Opštine upriličen prijem za članove udruženja, koji su o izazovima sa kojima se susreću i mogućnostima podrške  razgovarali sa pomoćnikom predsednika opštine Sinišom Spasojevićem i načelnikom opštinske uprave Lazarom Bogdanovićem.

Međunarodni dan slepih obeležava se širom sveta od 1992. godine, sa ciljem da se unapredi svest o položaju slepih i slabovidih osoba i ukaže na prepreke sa kojima se svakodnevno suočavaju. Beli štap predstavlja simbol samostalnosti, sigurnosti i slobode kretanja slepih i slabovidih osoba. On je ujedno i podsetnik da je neophodno uklanjati fizičke i društvene barijere i obezbediti uslove za ravnopravno učešće svih građana u životu zajednice.

Obeležavanje ovog dana prilika je da se podsetimo da slepe i slabovide osobe, uz odgovarajuću podršku mogu aktivno da doprinose svojoj zajednici i učestvuju u svim oblastima društvenog života.

Bajina Bašta dobija novi vidikovac „Crvena stena” – investicija od 350.000 evra za razvoj turizma

Za izgradnju novog vidikovca „Crvena stena” u Bajinoj Bašti obezbeđeno je 350.000 evra, a ugovor o finansiranju potpisan je u Ministarstvu finansija. Reč je o značajnom investicionom projektu koji će doprineti unapređenju turističke infrastrukture, obogaćivanju turističke ponude i jačanju privrednog potencijala Bajine Bašte.

Ugovor je potpisao vršilac dužnosti direktora Turističke organizacije „Tara-Drina” Bajina Bašta, Dejan Mlađenović, u okviru Programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina. Ukupna vrednost zajedničkog projekta iznosi 687.000 evra, a u njegovoj realizaciji učestvuju turističke organizacije Bajine Bašte, Užica i Višegrada. Od ukupno opredeljenih sredstava, 350.000 evra namenjeno je Bajinoj Bašti za izgradnju novog vidikovca.

Prema idejnom rešenju, koje je izradio Negovanović studio, „Crvena stena” biće izgrađena kao savremeni vidikovac sa betonskom konzolnom konstrukcijom iznad stene. Glavna platforma nalaziće se na 336,48 metara nadmorske visine, odakle će se pružati otvoren pogled na reku Drinu i panoramu naselja. Objekat je planiran kao prizemna građevina sa suterenom, ukupne bruto površine 183,52 kvadratna metra, uz uklapanje u prirodno okruženje i poštovanje mera zaštite prostora.

Izgradnja vidikovca uticaće pozitivno na dalji razvoj turizma, ali i na lokalnu privredu, a poseban značaj projekta ogleda se i u prekograničnoj saradnji tri turističke organizacije, koja otvara prostor za zajedničko promovisanje prirodnih i kulturnih vrednosti ovog područja, povezivanje turističkih ruta i privlačenje posetilaca sa obe strane Drine.

Realizacijom ovog projekta Bajina Bašta dobiće novo mesto koje će ističući prirodne lepote, dodatno učvrstiti poziciju ove opštine kao prepoznatljive destinacije za ljubitelje prirode i aktivnog odmora.

Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje u stočarstvu i primarne proizvodnje biljnih kultura u 2026. godini

Na osnovu člana 13. stav 4. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Sl. glasnik RS“, br. 10/2013,142/2014, 103/2015, 101/16, 35/2023, 92/2023 i 94/2024), člana 15. i 68. Statuta opštine Bajina Bašta („Sl. list opštine Bajina Bašta“, br. 2/2019), člana 34. stav 1. Odluke o budžetu opštine Bajina Bašta za 2026. godinu („Sl. list opštine Bajina Bašta“, br. 14/2025 i 9/2026) i tačke 2.2. šifra mere 101. Programa podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja opštine Bajina Bašta za 2026. godinu 03 broj 320-89/2026 („Sl. list opštine Bajina Bašta“, br. 12/2026), a po prethodno pribavljenoj Saglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede broj: 004256596 2026 14840 007 000 016 012 od 28. septembra 2026. godine, Predsednik opštine Bajina Bašta, dana 14. oktobra 2026. godine, raspisuje

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENjE ZAHTEVA ZA OSTVARIVANjE PRAVA NA

PODSTICAJE ZA INVESTICIJE U FIZIČKU IMOVINU POLjOPRIVREDNOG GAZDINSTVA ZA UNAPREĐENjE PRIMARNE POLjOPRIVREDNE PROIZVODNjE U STOČARSTVU I PRIMARNE PROIZVODNjE BILjNIH KULTURA  U 2026. GODINI

Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na regresiranje veštačkog osemenjavanja junica i krava u 2026. godini

Na osnovu člana 13. stav 4. Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju („Sl. glasnik RS“,br. 10/2013, 142/2014, 103/2015, 101/2016, 35/2023, 92/2023 i 94/2024), člana 68. Statuta opštine Bajina Bašta („Sl. list opštine Bajina Bašta“, br. 2/2019), člana 34. stav 1. Odluke o budžetu opštine Bajina Bašta za 2026. godinu („Sl. list opštine Bajina Bašta“, br. 14/2025 i /2026), tačke 2.1. šifra mere 100.1. Programa podrške za sprovođenje poljoprivredne politike i politike ruralnog razvoja  za opštinu Bajina Bašta za 2026. godinu 03 broj 320-89/2026 („Sl. list opštine Bajina Bašta“, br. 12/2026), a po prethodno pribavljenoj Saglasnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede broj: 004256596 2026 14840 007 000 016 012 od 28. septembra 2026. godine, Predsednik opštine Bajina Bašta, dana 14. oktobra 2026. godine,  raspisuje

JAVNI POZIV

ZA PODNOŠENjE ZAHTEVA ZA OSTVARIVANjE PRAVA NA

REGRESIRANjE VEŠTAČKOG OSEMENjAVANjA JUNICA I  KRAVA  U 2026. GODINI

                                                                                                                                                                                                     

Dve škole iz Bajine Bašte dobile sredstva Ministarstva pravde za realizaciju projekata

Dve osnovne škole sa teritorije opštine Bajina Bašta dobile su sredstva Ministarstva pravde Republike Srbije za realizaciju projekata usmerenih na unapređenje uslova za rad i boravak učenika. Sredstva su dodeljena u okviru javnog konkursa za raspodelu novca prikupljenog po osnovu odlaganja krivičnog gonjenja (oportunitet), a ugovori sa korisnicima potpisani su u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Osnovnoj školi „Dušan Jerković” u Kostojevićima odobreno je 3.000.000 dinara za adaptaciju i sanaciju mokrih čvorova u školi, dok je Osnovnoj školi „Sveti Sava” odobreno je 959.364 dinara za projekat „Savremena i tehnološki opremljena učionica”, kojim je predviđeno unapređenje uslova za izvođenje nastave i osavremenjavanje nastavnog procesa. Ugovore su potpisale direktorke škola, pri čemu je ugovor za projekat OŠ „Sveti Sava” potpisala bivša direktorka, koja je projekat prijavila na konkursu u vreme dok je obavljala tu funkciju.

Vlada Republike Srbije donela je 20. avgusta 2026. godine rešenje o dodeli sredstava prikupljenih po osnovu odlaganja krivičnog gonjenja, na osnovu kojeg su odobrena sredstva za realizaciju ova dva projekta. Na ovogodišnjem javnom konkursu Ministarstva pravde dodeljeno je ukupno 490.198.751 dinar za realizaciju 222 projekta od javnog interesa širom Srbije. Sredstva su namenjena različitim oblastima, među kojima su zdravstvo, prosveta, socijalna zaštita i kultura.

Dodeljena sredstva omogućiće da se u  OŠ „Dušan Jerković” i OŠ „Sveti Sava”  planirane aktivnosti sprovedu u delo i da se konkretni rezultati ove podrške vide u svakodnevnom školskom životu.

Proširenje gradskog groblja rešava dugogodišnji problem nedostatka prostora

Nedostatak prostora na gradskom groblju jedan je od važnih komunalnih problema sa kojima se Bajina Bašta suočavala u prethodnom periodu, a koji će biti rešen proširenjem postojećeg kompleksa.

Lokalna samouprava Bajine Bašte preduzela je konkretne korake kako bi se obezbedili dodatni kapaciteti i stvorili uslovi za uređenije i funkcionalnije gradsko groblje i rešio problem koji je godinama predstavljao izazov za lokalnu zajednicu.

U tu svrhu izvršena je eksproprijacija parcele koja se neposredno graniči sa postojećim gradskim grobljem, čime će raspoloživi prostor biti značajno proširen.

Ovim potezom obezbedila se nova površina namenjena za grobna mesta, pa se pitanje kapaciteta gradskog groblja može rešiti planski i na duži period, uz mogućnost daljeg uređenja proširenog prostora.

Veličina slova