U okviru projekta “Bioenergetska sela“-održivi bioenergetski tržišni model- BioVill, za pretstavnike targetiranih sela u regionu jugoistočne Evrope, ogranizovano je studijsko putovanje u Nemačkoj.
Selo Kostojevići prepoznato je kao bioenergetskog selo u Srbiji. Pored srpskih predstavnika na studijskom putovanju učestvovali su predstavnici Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Rumunije. Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa mešovitim tehnikama u bioenergetskim selima u jugozapadnom delu Nemačke, u blizini grada Singena. Menadžeri projekta (GIZ) predstavili su trogodišnji projekat koji se realizuje uz podršku Programa Evropske unije Horizon 2020.
Primeri dobre prakse odnosili su se na upotrebu obnovljivih izvora energije. Dobar izbor primera zajedničkog korišćenja različitih energenata bio je veoma koristan za predstavnike targetiranih sela.
Predstavljeni su modeli privatne prakse, ali i javno komunalnog preduzeća koje se bavi proizvodnjom i isporukom toplotne i električne energije na bazi energije sunca i drvne biomase (Moggingen).
Viđen je primer proizvodnje biogasa (metan) u anaerobnim digestorima, koji se odvodi u postrojenje za proizvodnju toplote i električne enegije (Radolfzell).
U Singenu je smešten solarni kompleks, sa upravnom zgradom obloženom solarnim pločama u centru grada, i solarnim postrojenjem sa panelima solarnih cevi i kombinovane proizvodnje toplotne i električne energije, korišćenjem drvnog čipsa.
Takođe, predstavljen je i primer bienergetskog sela (St. Peter), gde se kao energenti i sirovine koriste drvni čips i bioulje.
U Busingenu i Bonndorfu, posetioci su imali priliku da vide kombinovane sisteme korišćenja sunca, vetra, drvnog čipsa, biogasa i bioulja.
Sva postrojenja su potpuno automatizovana, sa minimalnim brojem uposlenih radnika.
Toplovodna mreža u seoskim sredinama instalira se po utvrđenim pravilima vezano za izgradnju, a postupak priključka u domaćinstvo traje dve nedelje od dana podnošenja zahteva. U procesu prelaska sa fosilnih na obnovljive izvore enegije, veliki značaj je imala samosvest građana o zaštiti životne sredine (pokazatelji emisije štetnih i zagađujućih materija u pojedinim trenucima bili su presudni za opredeljenje) kao i izražen pokretački duh i samoinicijativa meštana posećenih sela. Vode računa o energetskoj efikasnosti, a sve kuće su uglavnom dobro toplotno izolovane. Odličan je i primer jednog mesta, gde je gradonačelnik doneo odluku o korišćenju obnovljivih izvora energije.
Važno je istaći da je ovakav napredak u Nemačkoj postignut za kratko vreme, od 2010. godine i da taj trend raste.
