Najnovije vesti i informacije iz Opštine Bajina Bašta
Ovogodišnji program obilovao je kvalitetnim sadržajima počev od predavanja vrsnih univerzitetskih profesora dr Mila Lompara i dr Viktora Savića, preko zanimljivih izložbi i konkursa, kvalitetnog muzičkog programa, debata i predstava do Karavana kulture govora sa glumcima Milanom Bosiljčićem i Markom Milovanovićem i stručne tribine Arno Gujona, Slobodana Roksandića i prof. dr Radovana Kneževića.
U okviru programa 4. Ćirilične baštine, u subotu, 21. maja, zvanično je otvoren i Park ćirilice u centru Bajine Bašte, prvi takav koji je izgrađen u Srbiji i zemljama srpskog govornog područja i koji svojim sadržajima posetiocima donosi priču o ćirilici i o čuvenoj Račanskoj književnoj i prepisivačkoj školi.
Jedna od najvećih kulturnih manifestacija u Srbiji koja slavi ćiriličko pismo održava se u Bajinoj Bašti, mestu u čijoj su blizini pre više vekova račanski monasi osnovali prepisivačku i književnu školu i zahvaljajući kojima se sačuvala pismenost i esencija srpske kulture u najtežim vremenima za naš narod.
Tijana Mitrović iz Narodne biblioteke „Miloš Trebinjac“ ispred žirija Ćirilične baštine proglasila je najbolje pesme sa konkursa „Čuvari ćirilice“ i najavila da će se zbog izuzetnog odziva od najboljih pesama u narednom periodu prirediti zbornik.
Nikola Lazić iz Kancelarije za mlade Bajina Bašta proglasio je pobednike likovnog konkursa na temu ćirilice i zvanično objavio mapu ćirilice Bajine Bašte koju je uradila Kancelarija za mlade.
Uz splet igara KUD-a „Jelek“ iz Bajine Bašte i nastup gudačkog kvarteta RTS-a ovom prilikom zvanično je otvoren i novoizgrađeni Park ćirilice.
Obraćajući se prilikom otvaranja Parka ćirilice inicijator izgradnje ovog parka i predsednik Organizacionog odbora Ćirilične baštine, Siniša Spasojević, istakao je da će najveći uspeh manifestacije biti ako svi posetioci programa nastave da posle toga koriste ćirilicu u svakoj prilici i na svakom mestu. Naveo je i da je značaj Ćirilične baštine to što u Bajinu Baštu može da dovede najznačajnije srpske intelektualce poput dr Mila Lompara koji je prisustvovao otvaranju Parka ćirilice. Spasojević se posebno zahvalio novinaru Politike Branku Pejoviću za kontinuirano praćenje i promociju manifestacije, direktoru regionalnog Arhiva Užice Željku Markoviću za pomoć u nastojanjima da se izgradi Muzej ćirilice u Rači i Milošu Jelisavčiću, arhitekti iz Opštine Bajina Bašta za doprinos ovakvom izgledu Parka ćirilice.
„Cilj nam je bio da od neuređenog mesta u centru grada napravimo jednu tačku koja će biti podsećanje na značaj srpskog jezika i ćiriličkog pisma, ali i da ovde naglasimo priču vezanu za račansku prepisivačku školu i da akcentujemo značaj manastira Rača koji je blizu Bajine Bašte“ naveo je inicijator izgradnje Parka ćirilice.
Sve je u novom bajinobaštanskom parku u znaku ćirilice i srpskog jezika – klupe, tastature, cveće i dečje igralište – s razlogom da se najmlađi upoznaju, stariji podsete na „najlepše pismo na planeti“, a turisti dobiju još jedan slikovit kutak.
Po otvaranju Parka ćirilice u galeriji Ustanove „Kultura“ prof. dr Milo Lompar održao je veoma posećeno predavanje pod nazivom „Sporovi oko ćirilice“. Profesor Lompar je jedan od vodećih intelektualaca u borbi za očuvanje ćirilice, srpski istoričar književnosti i esejista, redovni profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednik Zadužbine Miloša Crnjanskog, nekadašnji generalni direktor Politike i potpredsednik Srpske književne zadruge.
On je ukazao da se s potiskivanjem ćirilice krenulo u 20. stoleću. Počev od stvaranja Jugoslavije, pa od komunističke vlasti, kada su uvedene četiri varijante srpskohrvatskog jezika, nakon čega je u prvi plan izbila hrvatska jezička politika, koja je u Ustav te republike 1974. stavila da se u Hrvatskoj govori jezik koji u „svojoj formi jeste hrvatski književni jezik”.
Bile su to faze kojima se odvajala jezička materija. Kod pisma ide drastičnije: već potkraj SFRJ ćirilično pismo se ne vidi unutar prostora Hrvatske, na uzmaku je u BiH, pa i unutar same Srbije, naročito u Beogradu. Ni u protekle tri decenije nakon raspada Jugoslavije takvo zatečeno stanje nema mogućnosti u Srbiji da se promeni. Naše pismo je najtužnije dane doživelo u trenutku kad je bilo logično da mu se vratimo bez ikakvog kompleksa ili osećanja krivice. Kod nas je formirana jedna intelektualna klima, dejstvo na propagandnoj ravni koje podrazumeva apsolutnu arbitražu u svim identitetskim pitanjima. Ono traje do dana današnjeg, uključujući televizije na nacionalnim frekvencijama i druge sadržaje. Ta vrsta arbitraže dovodi vas u startu u defanzivan položaj ako bilo šta hoćete da promenite jer dolazite u poziciju da morate da se pravdate po raznim osnovama. Tu je i mehanizam onemogućavanja ravnopravnog položaja ćirilice, koja je znatno manje zastupljena kod nas od latinice. – deo je izlaganja dr Mila Lompara
Po završetku predavanja profesoru Lomparu je predsednica opštine Bajina Bašta Vesna Đurić uručila zahvalnicu Ćirilične baštine za posebno isticanje u zaštiti i negovanju ćirilice i promociji srpskog jezika i pisma.
Drugi dan Ćirilične baštine u Parku ćirilice održano je takmičenje beba u puzanju „Za bebu više, za slovo bliže“. Uz veliki broj posetilaca 17 beba je uzelo učešće u ovoj zabavnoj trci čiji cilj je da pored ukazivanja na značaj našeg pisma ukaže i na potrebu za povećanjem nataliteta. Sve bebe su dobile poklon pakete koje je roditeljima uručio Milenko Ordagić, zamenik predsednika opštine Bajina Bašta, a ova trka će postati tradicionalna u okviru Ćirilične baštine.
Od 18 časova u gradskoj galeriji je održana učenička debata „Ćirilica/latinica“, a pre toga su privrednicima iz Bajine Bašte dodeljene zahvalnice za negovanje ćirilice. Od 20 časova u Parku ćirilice svi Bajinobaštani i gosti našeg grada mogli su da uživaju u predstavi „Bedemi ćirilice“ koja govori o životu i radu Svete braće Ćirila i Metodija i nastanku ćirilice.
U ponedeljak je za sve učenike osnovnih i srednjih škola sa teritorije opštine Bajina Bašta u sportskoj hali održana predstva „Bedemi ćirilice“.
U okviru programa 4. Ćirilične baštine u ponedeljak i utorak su održane radionice Karavan kulture govora „Progovori da vidim ko si“. Đaci iz osnovnih i srednjih škola iz Bajine Bašte i iz osnovne škole u Skelanima u Republici Srpskoj imali su priliku da kroz interaktivan pristup ovladaju dobrim govornim navikama i tako razviju usmeni izraz i izlagačku pismenost, jednu od najvažnijih socijalnih veština u 21. veku. Čime god da se bavimo, važno je da umemo jasno, glasno i izražajno da predstavimo svoje ideje i talente.
U toku radionica mladi su sa stručnjacima iz oblasti dikcije i komunikologije unapređivali: razgovetnost, raznovrsnu upotrebu reči, dinamiku, govor tela, tehnike za suočavanje sa tremom.
Svi učesnici dobili su na poklon knjigu „Progovori da vidim ko si“ autora Slobodana Roksandića, dodatno nastavno nastavno sredstvo sa više od 20 audio i video lekcija.
U toku procesa obuke učesnici su naučili:
Na koji način unapređivanje kulture govora neguje srpski jezik,
Kako da govore na artikulisan, razložan, dinamičan način,
Kako da eliminišu loše govorne navike,
Kako da ono što izgovaraju bude zanimljivo i slikovito.
Proces rada podrazumeva interaktivna predavanja i praktične vežbe.
Svi učesnici radionica bili su veoma zadovoljni naučenim, a stečene veštine i znanja mogu se primeniti prilikom odgovaranja na času, polaganja ispita, prezentovanja u sklopu školskih i fakultetskih obaveza, kao i tokom razgovora za posao, pri snimanju video snimaka, uopšte u svim situacijama koje podrazumevaju usmeni izraz.
Od 18 časova u ponedeljak obavljena je podela zahvalnica i poklona najboljim učesnicima likovnog konkursa o ćirilici dok su najbolji radovi bili izloženi sve dane trajanja manifestacije u glavnoj ulici, ispred Parka ćirilice.
Zatim je u galeriji Ustanove „Kultura“ održano veoma zanimljivo predavanje na temu „Rana srpska pismenost“. Dr Viktor Savić sa instituta za srpski jezik SANU i katedre za srpski jezik na Filološkom fakultet izneo je dosta veoma važnih činjenica vezanih za ranu srpsku pismenost.
Dr Savić se bavi istorijom srpskog književnog i narodnog jezika (srednji vek), kao i pomoćnim istorijskim disciplinama. Neposredno radi na pisanim izvorima.
Od 20 časova u gradskoj galeriji bilo je otvaranje jedne izuzetne izložbe. Reč je o prvoj samostalnoj izložbi kaligrafskih radova bajinobaštanskog umetnika Milorada Novakovića. Izložba pod nazivom „Svetlopis“ donela nam je izbor kaligrafija iz dugodišnjeg rada ovog predanog umetnika.
Četvrtog dana manifestacije od osam časova održana je liturgija u manastiru Rača i prigodna beseda igumana Germana povodom praznika Svetih Ćirila i Metodija.
Tokom dana su nastavljene aktivnosti u okviru „Karavana kulture govora“ i radionice sa đacima.
Od 19 časova u galeriji Ustanove „Kultura“ održana je veoma posećena stručna tirbina. Tribinu na temu „Izražajnost“ su održali Slobodan Roksandić, srpski glumac i master komulolog, Arno Gujon, francuski i srpski humanista i profesor dr Radovan Knežević, profesor dikcije i scenskog govora na FDU.
Pre početka tribine Arno Gujon je prošetao Bajinom Baštom i posetio Park ćirilice sa zamenikom predsednika opštine Bajina Bašta Milenkom Ordagićem i inicijatorom izgradnje parka i predsednikom Organizacionog odbora Ćirilične baštine Sinišom Spasojevićem. „Od A do Š sve je na svom mestu a pun park dece i roditelja mi govori da je ovo mesto već postalo omiljeno u gradu.“ napisao je o Parku ćirilice veliki humanitarac, osnivač i direktor francuske nevladine organizacije „Solidarnost za Kosovo” i direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.
Gospodin Arno Gujon je ovogodišnji dobitnik Ćirilične darovnice, nacionalne nagrada za izuzetan doprinos i naročite zasluge u očuvanju i promociji ćirilice i negovanju srpskog jezika i pisma. Najznačajnija nagrada u okviru manifestacije Ćirilična baština koja se dodeljuje samo jednom dobitniku godišnje uručena je gospodinu Gujonu posle održane tribine u gradskoj galeriji. Ćiriličnu darovnicu je u ime Ćirilične baštine i Opštine Bajina Bašta kao pokrovitelja manifestacije uručio zamenik predsednika opštine Milenko Ordagić.
„Pre nekoliko godina usvojena je Deklaracija na Skupštini opštine za očuvanje ćirilice, ali većina takvih dokumenata ostaje samo na papiru. Bajina Bašta je jedna od retkih koja je dokazala da to nije slučaj. Sve se vidi u delima, tu je manifestacija koja traje, Park ćirilice. Ćirilična baština je od velikog značaja za očuvanje ćirilice i velika mi je čast što sam upravo ja dobitnik ove nagrade“, rekao je Gujon.
Ovaj humanista nagradu je dobio na osnovu jednoglasne odluke Organizacionog odbora Ćirilične baštine“. U obrazloženju se navodi da je nagrada otišla u Gujonove ruke zbog velikog doprinosa u očuvanju srpskog nacionalnog pisma, otvaranja škola na srpskom jeziku u inostranstvu, pomoći školama na Kosovu i Metohiji, učešća u „Karavanu kulture govora“, ali i zbog toga što koristi ćirilicu u objavama na društvenim mrežama, prepoznajući koliko je ovo pismo značajno za očuvanje srpskog nacionalnog identiteta.
„Da čitam na ćirilici odavno sam naučio, pisanje je išlo malo teže ali sam i to savladao i sada vrlo rado koristim ćirilično pismo kad god sam u mogućnosti. To je jako važno da nauče i mlađe generacije kako bi ćirlica još dugo opstala. Video sam koliko je bitno za ljude iz dijaspore i njihovu decu da znaju ćirilicu. A bitno je da i mi u Srbiji pokažemo brigu o tom pismu. Zato što ako dete koje se u Cirihu ili Parizu trudi da nauči pismo svojih predaka dođe ovde, a vidi da je sve na latinici, ono će da se zapita zašto ja da učim to prelepo pismo ako ga niko ne koristi u Srbiji. Treba promovisati, treba očuvati, treba negovati i pismo i jezik zato što oni imaju samo nas. To moramo da sprečimo i zato su manifestacije poput Ćirilične baštine veoma važne“ naveo je istaknuti humanista.
Arno Gujon je povodom dobijanja Ćirilične darovnice, uz fotografiju tog čina, na svojim stranicama na društvenim mrežama naveo:
– U rukama držim „Ćiriličnu darovnicu” koja mi je uručena u Bajinoj Bašti. Ovo priznanje sam dobio zbog otvaranja 23 nove škole srpskog jezika u inostranstvu, pomoći školama na Kosovu i Metohiji i učešću u „Karavanu kulture govora” širom Srbije. Ćirilična priznanja su mi uvek bila najdraža. Hvala organizatorima festivala „Ćirilična baština” na pozivu i uručenoj nagradi.
Obaveštavamo vas da je odredbama člana 27. stav 1. tačka 22. Odluke o opštinskim putevima, ulicama i nekategorisanim putevima na teritoriji opštine Bajina Bašta („Službeni list opštine Bajina Bašta“, br. 4/2019) propisano „na opštinskom putu, ulici i nekategorisanom putu zabranjeno je naročito drveće i druge ukrasne biljke i sl. saditi tako da njihovo granje, ulazi u putni profil puta ili dozvoliti da rastinje sa imanja izlazi iz granica imanja“.
Molimo sve vlasnike katastarskih parcela, da svoja dvorišta drže urednim, a drveće i ukrasne biljke orežu na način da ne ometaju korišćenje javnih površina, puteva i trotoara.
Opštinska uprava
Odeljenje za inspekcijske poslove i komunalne delatnosti
Opštinska uprava opštine Bajina Bašta – Odeljenje za poslove urbanizma, građevinarstva i imovinsko-pravne poslove, na osnovu čl. 45a. Zakona o planiranju i izgradnji („Sl.glasnik RS“, br.72/09, 81/09-ispravka, 64/10-odluka US, 24/11, 121/12, 42/13-odluka US, 50/13-odluka US, 54/13-odluka US, 98/13-odluka US, 132/14, 145/14, 83/2018, 31/2019, 37/2019-dr. zakon, 9/2020 i 52/2021) i čl. 37. Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja („Sl.glasnik RS“, br. 32/2019),
OGLAŠAVA
RANI JAVNI UVID
U PLAN GENERALNE REGULACIJE
PODRUČJA RAČANSKA ŠLjIVOVICA NA TARI
Rani javni uvid održaće se u trajanju od 15 dana, od 20. maja do 03. juna 2022. godine. Materijal će biti izložen u sali Skupštine opštine Bajina Bašta, ul. Dušana Višića br. 28, svakog radnog dana od 7 do 15 časova, kao i na internet strani opštine Bajina Bašta (www.bajinabasta.rs).
Odeljenje za poslove urbanizma, građevinarstva i imovinsko-pravne poslove Opštinske uprave Bajina Bašta, kao nosilac izrade Plana generalne regulacije organizuje rani javni uvid u cilju upoznavanja javnosti sa opštim ciljevima i svrhom izrade plana, mogućim rešenjima za razvoj prostorne celine, očekivanim efektima planiranja i dr.
Rani javni uvid se sprovodi na osnovu Odluke Skupštine opštine o izradi Plana generalne regulacije područja Račanska Šljivovica na Tari (“Sl. list opštine Bajina Bašta “ broj 3/2021 od 26.03.2021. godine).
Pravna i fizička lica mogu dostaviti primedbe i sugestije u pisanoj formi, Odeljenju za poslove urbanizma, građevinarstva i imovinsko-pravne poslove Opštinske uprave Bajina Bašta, ul. Dušana Višića br.28, Bajina Bašta, u toku trajanja ranog javnog uvida, zaključno sa 03.06.2022. godine.
Opštinska uprava Bajina Bašta
Odeljenje za poslove urbanizma, građevinarstva
i imovinsko-pravne poslove
Na osnovu člana 3. pravilnik o načinu, merilima i kriterijumima za izbor projekata u oblasti kulture koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta opštine Bajina Bašta (Službeni list opštine Bajina Bašta broj 2/2019, 1/2020 i 5/2022) javni konkurs za izbor projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta opštine Bajina Bašta u 2022. godini, objavljen 23.04.2022. godine produžava se za još 15 dana.
Kartice se mogu preuzeti u zgradi Opštinske uprave opštine Bajina Bašta, na šalteru za stranke, počev od 28.04.2022.godine u vremenu od 7 časova do 15 časova.
S poštovanjem,
Načelnica opštinske uprave
Zorka Radoičić
Na osnovu člana 76. Zakona o kulturi („Sl. glasnik RS“, br. 72/2009,13/2016 i 30/2016), Uredbe o kriterijumima, merilima i načinu izbora projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta Republike Srbije, autonomne pokrajine, odnosno jedinica lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“br. 105/2016 i 112/2017), Uredbe o sredstvima za podsticanje programa ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje programa od javnog interesa koja realizuju udruženja(„Sl. glasnik RS“ br. 16/2018), člana 3. Pravilnika o načinu, merilima i kriterijumima za izbor projekata u oblasti kulture koji se finansiraju i sufinanasiraju iz budžeta opštine Bajina Bašta („Službeni list opštine Bajina Bašta“, broj 2/2019, 1/2020 i 5/2022), člana 72. stav 1. tačka 29. Statuta opštine Bajina Bašta („Sl. list opštine Bajina Bašta“, br. 2/019), tačke 3. Odluke o raspuštanju Skupštine opštine Bajina Bašta i obrazovanju privremenog organa („Sl. glasnik RS“, broj 13/2022) Odluke o budžetu opštine Bajina Bašta za 2022. godinu („Službeni list opštine Bajina Bašta“ broj 15/2021) i shodno Zaključku Privremenog organa opštine Bajina Bašta 01 Broj: : 06-16/2022 od 15.04.2022. godine, Privremeni organ opštine Bajina Bašta raspisuje
Javni konkurs
za
izbor projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta opštine Bajina Bašta u 2022. godini
I Javni konkurs se odnosi na projekte iz sledećih oblasti:
II Pravo učešća na ovom Konkursu imaju ustanove, umetnička i druga udruženja registrovana za obavljanje delatnosti kulture, pojedinci (umetnici, saradnici, odnosno stručnjaci u kulturi), kao i drugi subjekti u kulturi, koje su registrovana najmanje godinu dana od dana rapisivanja konkursa, osim ustanova kulture čiji je osnivač Opština Bajina Bašta, koji se finansiraju shodno članu 74. Zakona o kulturi i ne mogu učestvovati na konkursima koje raspisuju njihovi osnivači.
III Za projekte u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta opštine Bajina Bašta u 2022. godini obezbeđeno je 2.000.000,00 dinara.
Vrednost traženih sredstava iz budžeta opštine Bajina Bašta ne sme biti veća od 1.000.000,00 dinara.
IV Na zvaničnoj internet stranici Opštine Bajina Bašta www.bajinabasta.rs mogu se preuzeti svi neophodni formulari:
V Pod potpunom prijavom podrazumeva se:
Neblagovremene i nepotpune prijave na konkurs, prijave upućene faksom ili elektronskom poštom, kao i prijave onih učesnika na konkursu, koji su u prethodnoj godini ostvarili pravo na finansiranje, odnosno sufinansiranje projekata sredstvima iz budžeta opštine, a nisu podneli izveštaj o realizaciji projekta, komisija iz člana 8. ovog Pravilnika neće razmatrati.
Jednokratni projekti koji su već podržani na prethodnom konkursu organa koji je raspisao konkurs, neće se razmatrati, kao ni projekti u kojima se sredstva potražuju za nabavku opreme.
VI Projekti koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta opštine Bajina Bašta moraju da ispunjavaju sledeća opšta merila:
Pored opštih merila moraju da ispunjavaju i najmanje jedno od sledećih posebnih merila, i to:
Za oblast književnog stvaralaštva i izdavaštva neophodno je ispunjenje sledećih kriterijuma:
VII Projekti koji se finansiraju ili sufinansiraju iz budžeta opštine Bajina Bašta ocenjivaće se na osnovu sledećih kriterijuma:
VIII U obzir će se uzimati samo prijave koje su dospele isključivo preko pisarnice Opštinske uprave Opštine Bajina Bašta i poštom na adresu Dušana Višića 28, 31250 Bajina Bašta, sa naznakom „Javni konkurs za izbor projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta opštine Bajina Bašta u 2022. godini“.
IX Javni konkurs za sve navedene oblasti otvoren je 15 dana od dana objavljivanja na zvaničnoj internet stranici Opštine Bajina Bašta www.bajinabasta.rs i na oglasnoj tabli Opštinske uprave Opštine Bajina Bašta.
Osoba za kontakt: Milica Dodić 069-1997-650
X Konkursni materijal se ne vraća. Prijave koje stignu van propisanog roka i prijave napisane rukom ili pisaćom mašinom biće odbačene.
Pogledajte preliminarne rezultate izbora održanih 03. aprila 2022. godine u Bajinoj Bašti…
Na osnovu čl.18. i 19. Zakona o javnom informisanju i medijima („Službeni glasnik RS”, br.83/14, 58/15 i 12/16 – autentično tumačenje), Rešenja Komisije za kontrolu državne pomoći, broj: 401-00-00112/2022-01/3 od 23. februara 2022. godine, Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći u oblisti javnog informisanja („Službeni glasnik RS“, br. 9/22), Pravilnika o sufinansiranju projekata za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja („Službeni glasnik RS“ broj: 16/16 i 8/17), člana 72. Stav 1. Tačka 29. Statuta opštine Bajina Bašta („Sl. List opštine Bajina Bašta“ br. 2/2019), tačke 3. Odluke o raspuštanju Skupštine opštine Bajina Bašta i obrazovanju privremenog organa („Sl. Glasnik RS“, broj 13/2022) i Odluke o budžetu opštine Bajina Bašta za 2022. godinu („Službeni list opštine Bajina Bašta”, br. 15/2021) i Zaključku Privremenog organa opštine Bajina Bašta o raspisivanju Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Bajina Bašta u 2022. godini broj: 01 broj: 06-11/2022 od 08.03.2022. godine raspisuje
I NAMENA SREDSTAVA I IZNOS
Konkurs se raspisuje radi sufinansiranja proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja koji doprinose istinitom, nepristrasnom, pravovremenom i potpunom informisanju svih građana opštine Bajina Bašta; podizanju kvaliteta informisanja osoba sa invaliditetom i pripadnika drugih manjinskih grupa; zaštiti i razvoju ljudskih prava i demokratije;unapređivanju pravne i socijalne države;slobodnom razvoju ličnosti i zaštiti dece irazvoju kulturnog i umetničkog stvaralaštva;razvoju obrazovanja, uključujući i medijsku pismenost kao deo obrazovnog sistema; razvoju nauke, sporta i fizičke kulture;zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi; unapređivanju medijskog i novinarskog profesionalizma i ostalih medijskih sadržaja koji doprinose zadovoljavanju potreba građana opštine Bajina Bašta za informacijama i sadržajima iz svih oblasti života, bez diskriminacije.
Sredstva opredeljenja Odlukom o raspisivanju konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Bajina Baštau 2022.godini,iznose 8.500.000,00 dinara.
Najmanji iznos sredstava koji se može odobriti po projektu iznosi 50.000,00 dinara, a najveći iznos sredstava po projektu je 4.000.000,00 dinara.
U skladu sa uredbom o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći u oblasti javnog informisanja („Službeni glasnik RS“, br. 9/22, u daljem tekstu: Uredba), državna pomoć se smatra usklađenom ukoliko se dodeljuje učesniku na tržištu koji se ne nalazi u postupku povraćaja državne ili de minimis pomoći, kao i učesnicima na tržištu koji nisu bili u teškoćama u smislu Uredbe o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći za sanaciju i restruktuiranje učesnika na tržištu u teškoćama („Službeni glasnik RS“, broj 62/21) na dan 31. decembra 2019. godine.
Učesnik konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja za štampane medije, radio, internet medije i novinske agencije, koji su lokalnog značaja i doprinose ostvarenju javnog interesa u javnom informisanju, može podneti zahtev za sufinansiranje najviše do 80% vrednosti projekta, dok učesnik konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja za televiziju, može podneti zahtev za sufinansiranje najviše do 50% opravdanih troškova projekta proizvodnje medijskih sadržaja koji doprinose ostvarivanju javnog interesa u javnom informisanju.
Opravdani troškovi su troškovi koji su nastali u vezi sa izradom medijskog sadržaja, a naročito:
Opravdanim troškovima ne smatraju se troškovi izdavaštva, troškovi distribucije i troškovi promocije.
U skladu sa članom 16. stav 1. tačka 4. Zakona o javnom informisanju i medijima („Sl. Glasnik RS“, br. 83/14, 58/15 i 12/16 – autentično tumačenje, u daljem tekstu: Zakon), ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja ostvaruje se sufinansiranjem projekata. Korisnik državne pomoći je u obavezi da dostavi izjavu kojom dokazuje da projekat ne može realizovati na drugi način, bez pomoći države, odnosno subvencijom, u skladu sa Zakonom.
Korisnici državne pomoći za proizvodnju medijiskih sadržaja u štampanom i digitalnom formatu mogu biti mikro, mala i srednja pravna lica i preduzetnici.
Sredstva dodeljena učesnicima na konkursu ne smeju doprineti povećanju osnovnih sredstava korisnika, odnosno proširenju postojećih delatnosti, niti objedinjavanju medija (medijska koncentracija) i osnivanju i / ili registrovanju novih učesnika na tržištu dok se sredstva ne smeju koristiti za druge namenne, a naročito proizvodnju drugih medijskih sadržaja (prelivanje srdstava).
II PRAVO UČEŠĆA
Na konkursu može učestvovati:
Pravo učešća na Konkursu nemaju izdavači koji se finansiraju iz javnih prihoda.
Pravo učešća na Konkursu nemaju lica koja su u prethodnom periodu dobila sredstva namenjena projektnom sufinansiranju, a nisu u ugovorom predviđenom roku i u propisanoj formi podnela narativni i finansijski izveštaj o realizaciji projekta, kao i lica za koja se utvrdi da su sredstva nenamenski trošila.
Učesnik Konkursa može konkurisati samo sa jednim projektom.
Izdavač više medija ima pravo učešća na Konkursu s jednim projektom za svaki medij.
III KRITERIJUMI ZA OCENU PROJEKATA
Kriterijumi na osnovu kojih će se ocenjivati projekti prijavljeni na konkurs su:
1.1.Značaj projekta sa stanovišta:
1.2. Uticaj i izvodljivost sa stanovišta:
1.3. Kapaciteti sa stanovišta:
1.4. Budžet i opravdanost troškova sa stanovišta:
Bliži kriterijumi za ocenjivanje projekata su:
IV ROKOVI
Prijave na konkurs podnose se u roku od 20 dana od dana objavljivanja Konkursa u Službenom listu Opštine Bajina Bašta.
Odluka o raspodeli sredstava donosi se najkasnije u roku od 90 dana od dana zaključenja konkursa.
V DOKUMENTACIJA
Učesnik konkursa je obavezan da dostavi:
VI POZIV ZA UČEŠĆE U RADU KOMISIJE
Pozivaju se novinarska i medijska udruženja, registrovana najmanje tri godine pre datuma raspisivanja konkursa da predlože članove konkursne komisije.
Uz predlog za člana komisije, prilaže se i dokaz o registraciji udruženja u Registru udruženja.
Pozivaju se i medijski stručnjaci zainteresovani za učešće u radu komisije, da pisanim putem predlože članove komisije,Opštini Bajina Bašta, Opštinskoj upravi opštine Bajina Bašta. Uz predlog za člana komisije potrebno je dostaviti i kratke biografije.
Predlozi za članove komisije dostavljaju se u roku od 20 dana od dana objavljivanja Konkursa u Službenom listu Opštine Bajina Bašta.
Predložena lica ne smeju biti u sukobu interesa niti obavljati javnu funkciju, u skladu sa pravilima o borbi protiv korupcije.
VII NAČIN PRIJAVLjIVANjA
Konkurs i Obrazac za prijavu objavljuju se na sajtu Opštine Bajina Bašta, www.bajinabasta.rs gde su vidljivi i dostupni sve vreme trajanja konkursa.
Prijave projekata slati na adresu: Opština Bajina Bašta, ul.Dušana Višića 28 sa naznakom: „Za Konkurs za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Bajina Bašta u 2022.godini”.
Prijave koje stignu van propisanog roka ili na pogrešnom obrascu,neće biti razmatrane.
Rešenje o raspodeli sredstava po raspisanom konkursu, biće objavljeno na internet stranici Opštine Bajina Baštawww.bajinabasta.rs i dostavljeno svim učesnicima konkursa u elektronskoj formi.
Dodatne informacije se mogu dobiti radnim danima od 11 do 13 časova na telefone: 069/1997650
VIII ZAŠTITA PODATAKA O LIČNOSTI
Svi podaci o ličnosti koji budu dostavljeni Opštinskoj upravi opštine Bajina Bašta biće obrađivani isključivo u svrhu učešća u javnom pozivu, a u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.
Pristup ličnim podacima imaće samo ovlašćena lica opštinske uprave opštine Bajina Bašta koja su obavezana na čuvanje poverljivosti podataka o ličnosti i neće ih otkrivati trećoj strani osim ako je to neophodno u svrhu kontrole postupka sprovođenja javnog poziva ili revizije.
Opštinska uprava opštine bajina Bašta čuvaće podatke o ličnosti u roku predviđenim zakonom uz primenu odgovarajućih tehničkih, organizacionih i kadrovskih mera.
Lica čiji se podaci obrađuju imaju pravo na pristup, ispravku i brisanje svojih podataka, pravo na ograničenje obrade svojih podataka, prava na prigovor i pravo na pritužbu Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.
Za učešće na javnom pozivu, Vaša je zakonska obaveza da nam date Vaše lične podatke, tačne i potpune. U suprotnom nećete moći da ostvarite Vaše pravo učešća.