Sava Mrkalj, srpski filolog, učitelj i monah, bio je jedan od pionira reformi ćiriličkog pisma, a njegov rad je predstavljao važan korak u standardizaciji srpskog jezika i pisma. U svom delu „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ objavljenom 1810. godine, Mrkalj je predložio značajno pojednostavljenje ćirilice. Kritikovao je upotrebu složenih i nepotrebnih slova u tadašnjoj ćirilici, tvrdeći da bi pismo trebalo da bude što jednostavnije. Njegova reforma podrazumevala je smanjenje broja slova u azbuci, ostavljajući samo ona koja su bitna za precizno izražavanje zvukova srpskog jezika. Iako je Mrkaljev predlog izazvao određene kontroverze u vreme kada je objavljen, on je postavio temelje za prihvatanje modernih fonetskih principa. Vuk Stefanović Karadžić je kasnije proširio i doradio Mrkaljeve ideje, čime je srpska ćirilica postala jedno od najsavršenijih pisama u svetu. Sava Mrkalj koji je bio i pesnik, život je posvetio sticanju znanja i srpskom pismu i jeziku i zaslužuje da se o njemu i njegovom životu više zna i govori.
Monodramom „Slušaj kako govorim – Sava Mrkalj” prvi put se ovaj srpski velikan i njegovo delo oživljavaju na pozorišnim daskama, do čega je došlo zahvaljujući ideji glumca Tihomira Stanića, koji se za Mrkaljev život zainteresovao kada je tumačio njegov lik u seriji o Vuku Karadžiću. Ova predstava pruža dubok uvid u značajnu ulogu koju je Mrkalj imao u razvoju srpske pismenosti i kulture, kroz emotivan i intelektualno bogat prikaz njegovog života.
Premijera novog kulturnog i umetničkog prostora u Domu ćirilice simbolično će biti na Dan Svetih Ćirila i Metodija predstavom o prvom velikom reformatoru srpske ćirilice i čoveku čiji značaj još uvek nije dovoljno priznat i poznat u srpskoj javnosti. Monodrama će biti samo jedan segment tradicionalne „Ćirilične baštine“ gde nas u maju očekuju još i predavanja, radionice, koncerti, izložbe i brojni drugi sadržaji. U realizaciji ove obrazovne, kulturne i turističke manifestacije, pod pokroviteljstvom Opštine Bajina Bašta, učestvuju Ustanova „Kultura“, Turistička organizacija „Tara-Drina“ Bajina Bašta, kao i Matica srpska, Narodna biblioteka „Miloš Trebinjac“, Nacionalni park „Tara“ i Kancelarija za mlade Bajina Bašta.