U svečanoj sali Matice srpske, u sredu, 25. decembra, održana je svečanost „Dan dobrotvora“ Matice srpske, na kojoj su uručene povelje zahvalnosti dobrotvorima, dobročiniteljima i darodavcima kao i zahvalnice opštinama i institucijama koje su podržale programske aktivnosti Matice srpske tokom ove godine. Uz prigodan program dobrotvorima, darodavcima, dobročiniteljima i predstavnicima opština se zahvalio i povelje zahvalnosti uručio predsednik Matice srpske i poznati srpski književnik prof. dr Dragan Stanić. Povodom jubileja, najtrajnijeg časopisa kod nas, na svečanosti je otvorena i izložba “Otisak za dva veka letopisa”.

Ovom prilikom Opštini Bajina Bašta zahvalnica najstarije srpske književne, kulturne i naučne institucije dodeljena je za saradnju, pomoć i podršku u 2024. godini, a priznanje je uručeno Siniši Spasojeviću, pomoćniku predsednika opštine za investicije, privredu, turizam i društvene delatnosti.

U srdačnom razgovoru sa predsednikom Matice srpske prof. dr Draganom Stanićem, generalnim sekretarom dr Milanom Micićem i sekretarom Odeljenja za književnost i jezik prof. dr Isidorom Bjelaković sumirani su rezultati dosadašnje saradnje i dogovorene konkretne aktivnosti za narednu godinu. Pomoćnik predsednika opštine Bajina Bašta je dogovorio saradnju i sa nekoliko institucija i lokalnih samouprava čiji predstavnici su uzeli učešće na ovom događaju kao saradnici Matice srpske.

„Dan dobrotvora“ tradicionalno se održava 25. decembra, na dan rođenja srpske dobrotvorke Marije Trandafil. Svečanost je bila povod da se uruče zahvalnice, ali i da se javnost podseti na velike dobročinitelje i zadužbinare poput Save Tekelije i drugih.

Na svečanosti je ukazano na značaj zadužbinarstva i njegovih pravnih rešenja u srpskoj tradiciji, ali i u kontekstu komparativnog evropskog prava. Zadužbinarstvo je jedan od primera kako činiti dobro na ovom svetu. Ova tekovina potiče još od srednjeg veka, ali i danas postoje ljudi kojima je stalo do valjanih ciljeva u kulturi, nauci i umetnosti. Oni su spremni da svojim darivanjem pomognu, jer tim činom, kako i sam Vuk Karadžić kaže, “činim nešto za dušu svoju, za spasenje svoje duše”.

Podelite ovu vest:

There are no comments yet.

Ostavite odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked (*).

Veličina slova